Next
  • Kolektivni ugovor
  • 1
  • d44f78026473746a0e155f8372672d18
  • wustenrot_main
Previous

Ministar Buljević održao sastanak s predstavnicima Sindikata

Ministar obrane Josip Buljević održao je u ponedjeljak, 14. ožujka 2016., sastanak s predstavnicima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama, te Nezavisnog sindikata javne, državne i lokalne uprave Republike Hrvatske.

Predstavnici sindikata izvijestili su ministra o dosadašnjoj suradnji, ali i budućim aktivnostima koje, prema zajedničkoj ocjeni, zahtjevaju nastavak dijaloga i suradnje. Na sastanku su predstavnici sindikata istaknuli i neke specifične teme za koje smatraju kako bi ih Ministarstvo obrane trebalo razmotriti.

Ministar Buljević je rekao kako je uvjeren u dobru suradnju Ministarstva i sinidikata, te istaknuo kako se odluke vezane uz zaposlenike Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH neće donositi bez razgovora s predstavnicima sindikata. Također se složio kako je potrebno nastaviti, te ukoliko je moguće, i unaprijediti komunikaciju te koordinaciju posebno na operativnoj razini, koja će uključivati redovite sastanke predstavnika Ministarstva obrane i čelnika sindikata.

Sastanku su uz ministra Buljevića nazočili i pomoćnik ministra za ljudske resurse Zoran Piličić te glavni tajnik Ministarstva Petar Barać, a sa strane sindikata sudjelovali su Boris Pleša i Siniša Kuhar kao predstavnici Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Radomir Delić i Tomislav Petrović ispred Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama te Klement Bakota iz Nezavisnog sindikata javne, državne i lokalne uprave Republike Hrvatske.

Izvor: MORH


Sastanak pregovaračkih odbora Vlade RH i sindikata državnih službi

Dana 9. ožujka 2016.g održan je sastanak između pregovaračkih odbora Vlade RH i sindikata državnih službi potpisnika Sporazuma o osnovici za obračun plaće za držane službenike i namještenike na temu osnovice za plaće u državnim službama. Navedeni sastanak bio je informativnog karaktera, a predstavljene su smjernice nacrta državnog proračuna, koji je danas na Vladi RH te će biti upućen u daljnju proceduru. Sindikati državnih službi ukazali su na problematiku potplaćenosti zaposlenika državne uprave koji imaju najniže plaće među korisnicima državnog proračuna.

Predstavnici Vlade istaknuli su da je, kao dokaz toga da su svjesni navedene činjenice, uvažena primjedba s preliminarnog sastanka pregovaračkih odbora Vlade RH i sindikata državnih službi od 24. veljače 2016. godine, na kojem smo ukazali da je koeficijent državnog službenika najniži među državnim službenicima istog ranga.

Navedeno i dalje smatramo nedovoljnim, no može predstavljati prvi korak u našem temeljnom zahtjevu kojeg smo ponovno istaknuli na ovom sastanku, a taj je da se plaće i prava državnih službenika i namještenika izjednače s plaćama u javnim službama obzirom da za njima značajno zaostaju.

Ujedno je dogovoreno da će se naredni sastanak održati 21. ožujka 2016. te vjerujemo da ćemo tada uspjeti saznati da li su se ostvarile pretpostavke za primjenu Dodatka Sporazumu (o osnovici za obračun plaće za držane službenike i namještenike od 21. studenog 2006. godine) od 23. ožujka 2009. godine.


Prenosimo

General zbora Drago Lovrić je na toj dužnosti proveo pet godina koje su obilježene nizom afera u sustavu OS RH, a koje njega nisu ni okrznule. Iako je sada već spreman za nove izazove, ni spomena nije bilo o katastrofalnom stanju u ratnom zrakoplovstvu, a definitivno je umješan i u famozni remont borbenih aviona u Ukrajini, zajedno s ministrom obrane.

Kada je nedavno načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Drago Lovrić dao intervju jednom dnevnom listu, svojom izjavom kako je spreman na nove izazove, dao je naslutiti da nakon isteka mandata početkom ožujka ne namjerava u mirovinu. Na stranu sada opaska kako autor tog intervjua spada u plejadu najizvrsnijih komitetskih novinara iz vremena kada su uspješne novinarske karijere počinjale u glasilu CK SKH, creme de la creme iz partijske škole “društveno-političkoga pregaoca”.

Ne čudi stoga što je cijeli intervju s generalom Lovrićem napisan u maniri najboljih uradaka takve škole u stilu – “…jel’da kako ste vi druže generale našu armiju doveli u red…”, a intervjuirani nastavlja nizati primjere dobrih odluka u prilog tom pitanju. Ni slovca o problemima u vojnom sustavu koji su evidentni i o kojima je čak i predsjednica govorila u predizbornoj kampanji. Ni spomena o nizu tragičnih smrti vojnih osoba, od pogibije ročnika pregaženog tenkom, samoubojstva kadetkinje, samoubojstva visokoga časnika zaduženoga za tajne šifre, do rastrojenog časnika koji iza sebe ostavlja nekoliko mrtvih… ni jedne jedine riječi. Takvom tipu intervjua pozavidjela bi i najbolja pera rigidnih sustava – eto, nadavno smo imali priliku jednog takvog gledati na državnoj TV.

Ostala je, međutim, visjeti u zraku, dok uskoro ne saznamo – treća karijera generala Lovrića. Nakon prve u Ini, druge u OS RH, u kojoj se popeo na najvišu stepenicu, pa očito više ne može, za očekivati je kako će treću karijeru imati tamo gdje su i inače završavali takvi kadrovi.

Samo pohvalni članci o Lovriću

No, potrebno je zbog njegove druge karijere dati novinarski obol drukčijeg tipa nego u spomenutom intervjuu danom u pero komitetskog novinara. Naime, general Lovrić je samo nekoliko mjeseci nakon postavljenja na dužnost načelnika GS OS RH u proljeće 2011. godine, u vrijeme vladavine Ive Josipovića i Jadranke Kosor, a nakon dužnosti predstavnika RH u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, počeo lobirati za dužnost vojnog izaslanika ili veleposlanika RH u SAD-u. No, to je čak i Jadranki Kosor diglo živac, pa je rezolutno rekla neka on izvoli odraditi do kraja mandat za koji se toliko namučio lobirajuci, osobito oko prijatelja Ive Josipovića.

…Nastavak članka


Bez komentara

Kotromanović pred odlazak uhljebio svoju zamjenicu

Ukupno 14 zamjenika i pomoćnika ministara u Vladi razriješeno je dosadašnjih dužnosti prošlog četvrtka, tijekom zatvorenog dijela posljednje sjednice Milanovićeva tima. Svi su oni (riječ je o šest zamjenika i osam pomoćnika) sami zatražili razrješenje, a među njima i Višnja Tafra, dosad zamjenica ministra obrane Ante Kotromanovića, široj javnosti otprije poznata i kao prva žena na položaju savjetnice predsjednika Stipe Mesića za obranu.

Vlada nije imala razloga odbiti zaprimljene zahtjeve, uostalom, na prvi pogled sve izgleda kao poštovanje demokratskog načela smjenjivosti vlasti i činjenice da u Vladu dolazi potpuno nova garnitura te da se očekuje da će novi ministri imati svoje favorite za mjesta najbližih suradnika. No, moglo bi se kazati i kako Vlada nije imala razloga komplicirati već očito iskombinirane kadrovske rošade kojima se očito željelo preduhitriti prve poteze budućih ministara.

Cijeli članak pročitajte na slobodnadalmacija.hr


Potpisan kolektivni ugovor za zaposlene u trgovačkom društvu Pleter-usluge d.o.o.

Nadnevka 05. Siječnja 2016.godine u prostorijama TD Pleter usluge u Zagrebu potpisan je Kolektivni ugovor za zaposlene u tom društvu. Ugovor potpisan nakon uspješnih pregovora sa poslodavcem. Pregovarački odbor Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama, obavio je dobar posao i ugovorio zavidnu razinu prava za naše članove. Rok važenja Kolektivnog ugovora je četiri godine.

( Uskoro pročitajte potpisani tekst Kolektivnog ugovora na našim stranicama.)

20160105_101504

20160105_101337


Božićna čestitka

Pati bez suze, živi bez psovke,
i budi mirno nesretan.
Tašte su suze, a jadikovke
ublažit neće gorki san.

Podaj se pjanom vjetru života,
pa nek te vije bilo kud;
pusti ko listak nek te mota
u ludi polet vihor lud.

Leti ko lišće što vir ga vije,
za let si, dušo stvorena.
Za zemlju nije, za pokoj nije
cvijet što nema korijena.

Tin Ujević Igračka vjetrova

 

SVIM ČLANICAMA I  ČLANOVIMA SINDIKATA, PRIJATELJIMA I PARTNERIMA ŽELIMO SRETAN BOŽIĆ

 wp-1450094241926


Revizija o MORH-u

Izvor članka obris.org

Ničim izazvan (osim valjda izbornim i postizbornim kadrovskim kombinatorikama) glavni državni revizor Ivan Klešić jučer je predsjednici države Kolindi Grabar Kitarović predstavio izvješća o obavljenim revizijama u 2015. godini. Samo da se zna – do sada nije bila takva praksa, već su izvješća o obavljenim revizijama lijepo čekala na svoj red u Saboru. No praksa s izradom i objavom revizija ionako je pomalo nakaradna – dakle, Klešić je sada, pred sam kraj 2015. godine, predstavio izvješća o reviziji poslovanja državnih i drugih institucija u 2014. godini, o čemu će uvaženi saborski zastupnici raspravljati tek 2016. godine (ako u toj godini, kako je krenulo, uopće bude formiran novi sastav Sabora). Ovakvo višegodišnje razvlačenje revizorskih izvješća nažalost nije novost, no u aktualnim pregovorima o „reformama“ nikome nije palo na pamet da proba natjerati manje Reviziju, a više Sabor, da o izvješćima raspravlja najkasnije do isteka godinu dana od godine za koju se ocjenjivalo poslovanje institucija.

Izvješća o obavljenim revizijama u 2015. godini za poslovanje u 2014. godini na saborsku su adresu počela stizati još prije mjesec i kusur dana. Među čak 45 izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji poslana put Sabora još 04. studenog bilo je i ono o reviziji u Ministarstvu obrane. MORH je, kao i posljednjih nekoliko godina, opet dobio uvjetno mišljenje, iz donekle sličnih razloga kao i prošle godine. No prije ikakvoga zaključka, bacimo pogled na niz činjenica koje su revizori ustanovili u Ministarstvu obrane tijekom provođenja revizije, od 30. ožujka do 05. listopada ove godine.

Kao prvo – primijećeno je smanjenje broja zaposlenih u MORH-u (uključujući i Oružane snage) u 2014. godine. Tako je na početku te godine u Ministarstvu bilo zaposleno 18.828 zaposlenika, od čega 3.120 državnih službenika i namještenika, 15.701 djelatnih vojnih osoba, i 7 dužnosnika. Krajem iste te 2014. godine u Ministarstvu je bilo 18.135 zaposlenih, od toga 2.723 državna službenika i namještenika, 15.406 djelatnih vojnih osoba, te 6 državnih dužnosnika.

Kao drugo, u odnosu na 2013. godinu, Ministarstvo obrane u 2014. godini ubralo je 2,5% prihoda manje, što iznosi 112.232.438,00 kn, no i to je za 2,5% ili za 52.606.233,00 kn više od planiranog. Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 4.318.408.313,00 kn, pri čemu je, osim prihoda iz proračuna, najviše uprihodovano od prodaje nefinancijske imovine – 118.705.178,00 kn, te od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna – 90.700.896,00 kn, dok se od prodaje proizvoda i roba, donacija, te pruženih usluga zaradilo „skromnih“ 18.353.569,00 kn. No upravo ova zadnja kategorija – prihod od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga, te prihodi od donacija – zabilježila je u 2014. porast od čak 199,9%, odnosno viša je za 12.234.233,00 kn u odnosu na istu kategoriju prihoda u 2013. Tu se samo na temelju Tehničkog sporazuma između Ministarstva obrane RH i Kraljevskih zračnih snaga Ministarstva obrane Sultanata Oman za pružene usluge obuke pripadnika Kraljevskih zračnih snaga Omana zaradilo „nemalih“ 13.445.873,00 kn. Prihodi od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države su u odnosu na 2013. godinu ostvareni više za 84.938.666,00 kn ili čak 1.474,1%. Vrijednosno značajniji slučajevi se odnose na tekuće pomoći od inozemnih vlada ostvarene u iznosu 42.763.796,00 kn, te kapitalne pomoći u iznosu 39.212.007,00 kn. U ime povrata dijela sredstava utrošenih sudjelovanjem pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u operaciji ISAF u Afganistanu MORH je zaradio 42.763.796,00 kn (protuvrijednost 7.000.000,00 USD), dok vrijednost opreme koju je MORH tijekom 2014. zaprimio od Vlade SAD-a iznosi 39.212.007,00 kn (odnosi se na darovana vozila, opremu za montažu, optičko pojačalo, označivač cilja infra-crveni, označivač položaja, panel terminale za označavanje i drugo).

Što se rashoda tiče, tu je Ministarstvo obrane potvrdilo reputaciju jednog od najštedljivijih i najdiscipliniranijih ministarstava, budući je u 2014. ostvarilo rashode od 95.641.821,00 kn ili 2,2% manje od planiranih. Najveći rashodi su i dalje oni za zaposlene – 2.443.194.396,00 kn, što je 58,6% ukupnih rashoda, dok slijede materijalni rashodi u iznosu 1.466.009.821,00 kn ili 35,2% ukupnih rashoda, te rashodi za nabavu nefinancijske imovine ostvareni u iznosu 111.047.558,00 kn ili 2,7% ukupnih rashoda. U odnosu na prethodnu godinu, u 2014. vrijednosno su najviše povećane naknade šteta zaposlenima za 61.161.938,00 kn te naknade šteta pravnim i fizičkim osobama za 24.384.848,00 kn. Ministarstvo je u poslovnim knjigama evidentiralo i vrijednost sudskih sporova u tijeku (229 tužbi), koji predstavljaju potencijalnu obvezu za državni proračun u iznosu 11.953.733,00 kn.

Kad se podvuče crta na vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora početkom i krajem 2014., Ministarstvo obrane je na kraju godine stajalo bitno bolje – vrijednost nefinancijske imovine bila je veća za 60.292.772.378,00 kn ili 175,7 % u odnosu na stanje iskazano početkom godine. Povećanje se najvećim dijelom odnosi na evidentiranje procijenjene knjigovodstvene vrijednosti zemljišta i građevinskih objekata (vojnih nekretnina, stanova, garaža i poslovnih prostora), nakon što je po prvi puta napravljen fizički popis. Nabava jednog protupožarnog aviona (u iznosu od 73.171.241,00 kn) dovela je do povećanja vrijednosti prijevoznih sredstava u iznosu od 95.284.526,00 kn ili 7,7 % u odnosu na stanje iskazano početkom 2014. No istodobno, smanjeno je stanje strateških zaliha u odnosu na stanje iskazano početkom 2014., i to za 178.413.792,00 kn ili 28,4%, što je najvećim dijelom rezultat prodaje zaliha.

Cijeli članak pročitajte na portalu obris.org


Sud presudio MORH-u

Sud presudio da MORH petorici vojnika mora platiti više od milijun kn dodataka za prekovremene sate.

Nešto više od milijun kuna MORH mora nadoknaditi petorici djelatnika protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva kojima od 2003. do 2006. godine nisu uredno isplaćivani dodaci na plaću za prekovremeni rad, rad noću, rad u drugoj smjeni, te rad subotom i nedjeljom. Uz to, država će, ukoliko ova presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, postane pravomoćna, morati nadoknaditi i 205 tisuća kuna sudskih troškova.

Petorica pripadnika HRZ-a tužbu su podnijeli još u ožujku 2008. godine i tražili isplatu dodatka na plaće što im nije isplaćivan iako su usredno odrađivali i prekovremene sate, te radili i noću i subotama i nedjeljama i blagdanima. Uz neisplaćene iznose tražili su i kamate.

MORH, odnosno Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, koje ga je zastupalo u postupku, upozorilo je kako treba voditi računa o razlici između djelatnih vojnih osoba i službenika i namještenika, te kako se odredbe o plaćama službenika i namještenika ne mogu primjenjivati na plaće djelatnih vojnih osoba. Naime, Zakon o službi u oružanim snagama propisuje da se na prekovremeni rad djelatnih vojnih osoba ne primjenjuju vremenska ograničenja propisana tim općim propisima.

Osim toga, u Zakonu stoji da se pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad ne ostvaruje ako je moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena, te ako je dežurstvo kao poseban uvjet rada vezano za kontinuirano obavljanje poslova i zadaća.

Cijeli članak pročitajte na Telegram.hr


Presuda Europskog suda: U radne sate uračunati i put do posla i natrag

Vrijeme koje je potrebno za dolazak i odlazak s posla na početku i kraju svakog dana trebalo bi se zakonski uračunavati u radne state, presudio je Europski sud pravde. Sud tvrdi da radnicima bez fiksnih ureda mora biti plaćeno vrijeme koje utroše na putovanje do radnog mjesta i natrag, a po trenutnim propisima to se ne računa, piše Independent.

Ovo zapravo znači da bi tvrtke koje zapošljavaju radnike kao što su električari, njegovatelji, razni instalateri ili prodajni zastupnici mogle kršiti propise EU o radnom vremenu, kada bi primjerice zatvorili regionalni ured.

Europski sud pravde presudu obrazlaže potrebom da zaštiti zdravlje i sigurnost radnika prema Direktivi Europske unije o radnom vremenu. Sve je krenulo od slučaja u Španjolskoj, vezanom za tvrtku koja se bavi sigurnosnim sustavima Tyco.

Presuda glasi:

“Činjenica da radnici započinju i završavaju putovanja u svojim domovima direktno proizlazi iz odluke njihova poslodavca da ukine regionalne urede, a ne iz želje samih radnika. Zahtijevati od njih da podnesu teret odluke poslodavca bilo bi u suprotnosti s ciljem zaštite sigurnosti i zdravlja radnika koji proizlazi iz Direktive, što uključuje nužnost jamčenja minimalnog perioda odmora radnicima.”

Izvor: Dalmacija news


Zašto je Kotromanović sam?

Izvor članka: obris.org

“Do sada nisam reagirao, ali danas stvarno moram odgovoriti”, neuobičajeno osobnim tonom započeo je ministar obrane RH priopćenje vezano uz izjavu premijera Srbije o proslavi Oluje kao uvredi za Srbiju.

Koliko je Kotromanoviću ta Vučićeva izjava “digla živac”, vidjelo se i u nastavku pisma: “Komentari osobe koja je 90-ih s puškom u ruci poticala sve ono najgore i pozivala na ubojstva i mržnju – nisu nimalo vjerodostojni” – napisao je Ante aludirajući na opće poznatu prošlost danas umivenog Šešeljevog radikala na čelu Srbije. Kotromanović je za ovo reagiranje skupio prilično simpatija u javnosti, čak i od onih koji mu nisu oprostili prelazak na “crvenu stranu ulice”: “Dobro mu je Ante skresao”, pisalo se proteklog vikenda po raznim forumima i na društvenim mrežama. Vjerojatno su tako mislile i neke Antine kolege, ministri u Vladi, no kako tu zapravo stvari stoje – nije poznato. Jer Vlada je, od petka do danas (a očito i nakon danas), ostavila svog ministra obrane da sam bije bitke, i da sam za sebe šizi zbog nedolaska NATO “partnera” i “prijatelja”.

Cijeli članak pročitajte na portalu obris.org