Next
  • Kolektivni ugovor
  • 1
  • d44f78026473746a0e155f8372672d18
  • wustenrot_main
Previous

Pregovori Vlade RH i sindikata državnih službi

Započeli pregovori Vlade Republike Hrvatske i sindikata državnih službi o povećanju osnovice za plaće.

 

Danas je u Ministarstvu gospodarstva održan sastanak između pregovaračkih odbora Vlade RH i Sindikata državnih službi.

Sindikat djelatnika u vojsci i državnim službama, kao potpisnik Sporazuma o uvećanju plaće, sudjeluje u ovim pregovorima.

Na sastanku se razgovaralo oko načina isplate povećanja osnovice za plaću, te je zaključeno kako je potrebno formirati radnu skupinu koja će pronaći način i model povećanja osnovice za plaću.

Od sindikata, sudionika pregovora, u radnu skupinu od strane sindikata državnih službi, ušli su predstavnici Sindikata policije Hrvatske, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Sindikata carinske uprave i Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama.

Nakon što radne skupine dogovore model povećanja osnovice, to će se prezentirati pregovaračkim odborima, koji će dogovoriti konačnu verziju.

Sindikati su na sastanku iznijeli stav da se od povećanja osnovice ne odustaje, samo da je potrebno iznaći model, te krenuti sa isplatom od 01.01.2017.godine.


Sastanak sa predsjednikom odbora za zakonodavstvo sabora RH

Dana 14 .studenoga 2016. godine s početkom u 12 sati održan je sastanak sa predsjednikom Odbora za zakonodavstvo g. Draženom Bošnjakovićem, na zahtjev Sindikata:

1. Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama

2. Carinskog sindikata Hrvatske

3. Sindikata pravosudne policije Hrvatske

4. Nacionalnog sindikata policije

5. Sindikata porezne uprave Hrvatske
Sastanak je održan na temu Zakona o reprezentativnosti i kolektivnog pregovaranja u državnim službama, a u cilju ujednačavanja pregovaračkih uvjeta državnih i javnih službi.

sastanak


Sastanak ministra Krstičevića s predstavnicima Sindikata

Sastanak ministra Krstičevića s predstavnicima Sindikata – izvor MORH

Danas je u Ministarstvu obrane održan radni sastanak Ministra obrane sa Sindikatima koji djeluju u Ministarstvu obrane. Ministar je u svom nastupnom govoru dao naglasak na čovjeka i sve njegove potrebe u obavljanju redovnih zadaća u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH.

1

Predstavnici Sindikata u kratkim crtama su iznijeli problematiku u Ministarstvu obrane , Oružanim snagama kao i u t.d. Pleter s posebnim naglaskom na postupanje Uprave društva poradi neisplate regresa za djelatnike društva kao i neka naknadna postupanja Uprave.

Sindikati su upozorili ministra Krstičevića na nelogičnost sadržaja Odluke o otpremninama za državne službenike posebno u pogledu smanjenja iznosa potpore za sudjelovanje u domovinskom ratu sa 525,00 kuna na 300,oo kuna. Nadalje upozorili su na niske plaće državnih služnika i namještenik kao i na dodatke na plaću za pojedine kategorije službenika i namještenika. Također Sindikati su zatražili da se prekine praksa otpuštanja državnih službenika i namještenika poradi novog ustrojavanja Oružanih snaga.

2

Ministar je naglasio da će se sve radnje odvijati u suglasju sa socijalnim partnerima. Posebno je naglašeno da će se razmotriti svi dosadašnji prijedlozi za otpuštanje državnih službenika poradi preustroja. Također predstavnici Ministarstva obrane i OSRH naglasili su da će težiti k tome da otpuštanja u buduć nosti niti ne bude.

Na kraju je naglašeno da su stručne službe Ministarstva obrane i Oružanih snaga otvorene prema Sindikatima u rješavanje svih nastalih problema.

Sastanak je završio u pozitivnom ozračju, s nadom da će se položaj službenika i namještenika u budućnosti mijenjati na bolje.


Osnovica plaće za državne službenike

Kako javlja HRT Vlada je izmijenila odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama te za državne službenike, kojima su prethodni zamijenjeni aktualnim ministrima.

Tako će vladin pregovarački tim činiti ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Čorić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić, ministar financija Zdravko Marić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

O osnovici plaća za državne službenike će, pak, pregovarati Čorić, Dalić, Kovačić, Zdravko Marić te ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević.

Ministar Čorić, koji će biti na čelu oba pregovaračka tima, podsjetio je da je riječ o uvećavanju osnovica za plaće javnih i državnih službenika za 6 posto nakon dva uzastopna tromjesečja gospodarskog rasta višeg od 2 posto, temeljem sporazuma vlade i sindikata iz 2009., a što u 2016. nije bilo moguće ispuniti zbog potrebe strukturnih mjera štednje.


Sve o novoj poreznoj reformi

Porezna reforma sa sobom nosi mnoštvo drugih promjena, od smanjenja poreza na kupnju nekretnina do povećanja poreza na kino ulaznice, ali i uvođenje trošarina na električne cigarete

(Vijesti.hr) Zaposlene obitelji s više djece trebali bi biti najveći dobitnici nove porezne reforme. Oni s jednim djetetom tako po novome neće plaćati porez na dohodak sve do iznosa od 5520 kuna.

“Ukoliko obveznik ima dvoje djece, situacija je još da tako kažem, upečatljivija – s postojećih 5680 na 8000 kuna. Dakle 8000 kuna neto za obveznika s dvoje djece, neće se više plaćati porez na dohodak”, kaže ministar financija Zdravko Marić.

Oni koji tako primjerice žive u Zagrebu gdje je prirez 18 posto iimaju bruto plaću od 5000 kuna dobit će 141 kunu više nego do sada. Oni s 8000 bruto dobit će 47 kuna više, s 12 tisuća 84 kune više, a oni s 20 tisuća, 195 kuna više. Najbolje će proći oni koji zarađuju od 25 tisuća kuna bruto naviše.

“Stvar je u tome da su naše plaće male. Ako su plaće male onda to znači da je i malo poreza. One veće plaće, one su plaćale više poreza i ako se smanjuju porezne stope onda naravno da se njima porez smanjuje, a povećava neto”, tvrdi porezna stručnjakinja Lucija Turković Jarža.

Ovim mjerama nastoji se zadržati stručnjake, pogotovo u IT sektoru. No u udruzi nezavisnih izvoznika softvera misle da se radi o premalom povećanju i naglašavaju da postoje i neki drugi propisi koje bi trebalo mijenajti.

“Da nam se primjerice priznaju nekakvi troškovi za radnike koje bi rado plaćali poslodavci, ali koji su nam sada oporezivi kao plaća u naravi ili drugi dohodak. Također nam je vrlo bitno znati od gospodina Marića da li će revitalizirati potpore za istraživanje i razvoj”, Tajana Barančić, predsjednica Udruge nezavisnih izvoznika softvera CISEx.

Reforma donosi i snižavanje stope poreza na dobit s 20 na 12 posto za poljoprivrednike, obrtnike i male poduzetnike s prihodima manjim od trimilijuna kuna, te s 20 na 18 posto za sve ostale.

“To je jedan veliki potencijal malih firmi koje će moći ulagati dalje u svoje poslovanje. Vrlo bitno je i da će radnici sada biti kod poslodavaca sa većom plaćom”, tvrdi poduzetnik Ivan Topčić.

Ukida se i porezna olakšicaza reinvestiranu dobit, ali se povećava za troškove reprezentacije. No nakon mrkve 2018. dolazi batina. Prema prijedlogu tada bi se uvele samo dvije stope PDV-a – opća od 24 i snižena od 12 posto.

“To znači da će osnovne potrepštine poskupjeti za duplo. Znači hrana, ljekovi, mlijeko, knjige, sa 6 na 12 posto. To je značajan udar na standard hrvatskih građana i mislim da ćemo po toj stopi PDV-a biti najveći u Europi”, prokomentirao je saborski zastupnik Boris Lalovac.

Zbog toga će poskupiti šećer i kino ulaznice. Kava bi mogla biti skuplja za kunu, mlijeko za 46, a kruh za 33 lipe.

“Jasno je da kruh kao hrana za najsiromašnije će postati još nedostupniji”, kažepredsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Dizat će se i trošarine na obične, ali i elektroničke cigarete. Alkoholna pića više se neće morati označavati posebnom markicom, a na dobitku će biti i mali proizvođači rakije koji bi ubuduće trebali plaćati duplo manje trošarine. No sve to je tek – prijedlog.

“Ovo danas što je ministar iznio, to je i sam rekao, da je to sada samo informacija vlade kako bi izgledala porezna reforma”, upozorava Turković Jarža.

Jer mnoge od predloženih mjera, poput promjene PDV-a i uvođenja poreza na nekretnine umjesto komunalne naknade, trebale bi zaživjeti tek u drugoj polovici mandata. A do tada ima dovoljno vremena da se vladajući i predomisle.

Izvor: nhs.hr


Posebna ponuda Uniqa osiguranja

U suradnji sa Uniqa osiguranjem za sve članove sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama donosimo Vam mogućnost dogovaranja za sebe i članove svoje obitelji dodatnog zdravstvenog te dopunskog zdravstvenog osiguranja.

O samim paketima i mogućnostima pročitajte OVDJE.


Tako to rade poslodavci

Država plaća poduzetniku, a taj poduzetnik ne plaća svojim radnicima. Pa ga, tek nakon što mu proslijedi milijune kuna, država odluči kazneno goniti i poslati tvrtku u stečaj. Poduzetnik otvori novu tvrtku i dalje posluje, a radnici vjerojatno nikad neće dobiti plaće. Pa je li to moguće? Da. I to u Hrvatskoj.

I još bi dodatno taj poduzetnik mogao tužiti radnice koje su se pobunile te organizirale štrajk i odbile raditi dok ne dobiju plaću. Riječ je o tvrtki Control Home Management Andreja Krpine iz Benkovca. Iako nije imao niti jednog zaposlenog, prije godinu dana dobio je posao čišćenja 70 posto od 700 državnih ureda diljem zemlje, uključujući mnoga ministarstva. U dvije godine Krpina je trebao dobiti 12 milijuna kuna, a država je bila presretna – cijena je bila niža čak 20 milijuna kuna nego što su procijenili. I onda počinju problemi. Oko 120 čistačica koje je na brzinu angažirao plaću su prestale dobivati već u ožujku. I dosad nisu dobile ni lipe iako je država platila odrađeno. Jelena Vladić (33) iz Zagreba samohrana je majka 12-godišnje kćeri. Radila je šest mjeseci kod Krpine, od čega tri bez plaće. Čistačice su inače bile na minimalcu, neke nisu radile ni puno radno vrijeme, pa su trebale dobiti tek 1800 kuna.

- Znala sam raditi od osam ujutro sve do ponoći. Zvale smo ga, molile za plaću, on ju je stalno obećavao, ali nije bila ništa – priča nam Jelena, koja još nije dobila novac. Boji se da bi je Krpina čak mogao i tužiti jer je zbog nje izgubio posao kad su odbile čistiti Ministarstvo turizma i ostale objekte koje su dužili.

- Stvaraš probleme i sebi i drugima, neće biti dobro. Ne znate vi tko je Andrej Krpina, govorio mi je preko telefona. Priča se da će me tužiti i bojim se toga jer živim u podstanarskom stanu. On je noćna mora – kaže potreseno Jelena. S Krpinom je Državni ured za javnu nabavu raskinuo ugovor u lipnju. Naveli su da nisu zadovoljni uslugom, a i Sindikat državnih službenika i namještenika je konstantno upozoravao da čistačice rade u nemogućim uvjetima. Krpina je od države dobio više od 2,2 milijuna kuna. Taj novac nije stigao do 120 čistačica. Prije 20-ak dana je Fina pokrenula stečaj nad tvrtkom Control Home Management. Dug je bio 2,3 milijuna. Gdje je novac? Ne zna se. Ali je Krpina u međuvremenu objavio oglase u kojima želi kupiti staru kuću u širem centru Zagreba. Navodi da mu treba zemljište kako bi gradio zgradu. I dalje nudi čišćenje apartmana. Osnovao je i novu tvrtku, Clean Home Management. Ni oni sad nemaju zaposlenih. Jelena i druge čistačice sve su još proljetos prijavile inspektoratu i policiji. Država je, polako, ali ipak reagirala. Iz Ministarstva rada su nam odgovorili da su ga inspektori kazneno prijavili. Prema njihovu odgovoru, ne samo da nije plaćao od ožujka do lipnja čistačice nego postoji dio njih kojima nije plaćao od siječnja.

Svetlana Kertis iz Vukovara, još jedna neplaćena čistačica, kaže da ni ona nije dobila ni lipe. Ne može vjerovati kad smo joj rekli da je država uredno platila njene usluge, a da Krpina kupuje kuću i ima novu tvrtku. 

Izvor: 24sata


Sindikati podsjećaju na stari sporazum

Sindikati podsjećaju na stari sporazum: Vlada mora osigurati 4 milijarde za povećanje osnovice plaća

Želi li sa sindikatima potpisnicima Sporazuma dogovor, buduća vlada bi trebala vrlo brzo otvoriti razgovore o tom obvezujućem dokumentu starom sedam godina.

Šest mjeseci vladavine bivše vlade sindikati su čekali otvaranje stvarnih razgovora i pregovora o realizaciji sedam godina starog sporazuma koji bi mogao zatresti državne financije. Sugovornika za razgovore o, ponajprije, vraćanju oduzetih šest posto osnovice za izračun plaća u javnim službama, sindikati u bivšoj vladi i prije no što se raspala nisu imali. Nekoliko je sastanaka održano, stjecao se dojam da Banski dvori zapravo žele da se dokument, koji je stigao na naplatu koncem prošle godine, zaboravi. Koncem svibnja Božo Petrov, potpredsjednik propale Vlade zadužen za komunikaciju sa sindikatima najavio je da će ih u roku od dva tjedna pozvati na razgovor, no to se nikada nije ostvarilo. Sporazum težak nekoliko milijardi kuna tako će biti ozbiljan test za novu vladu.

Prijete sudski sporovi

Želi li sa sindikatima potpisnicima Sporazuma dogovor, buduća vlada bi trebala vrlo brzo nakon formiranja i prije no što krene u izradu proračuna za iduću godinu otvoriti razgovore o tom dokumentu. Svakoj bi vlasti, naime, bilo mudrije nastojati sa sindikatima postići dogovor jer bi u protivnom sudski sporovi državu mogli daleko više koštati.

Koncem prošle godine, nakon što je gospodarstvo dva uzastopna kvartala raslo dva posto, ispunjeni su uvjeti za realizaciju Sporazuma kojeg je sa sindikatima potpisala vlada Ive Sanadera. Naime, te 2009. godine Vlada je priznala da kriza nije mimoišla ni Hrvatsku te je zaposlenima u državnim i javnim službama oduzela šest posto osnovice za izračun plaća. Javne službe krenule su u industrijske akcije te je u konačnici sa njima potpisan Sporazum o uvjetima povrata osnovice na 5.415,37 kuna koliko je iznosila prije nego što im je u proljeće 2009. srezana. Samo povrat osnovice, odnosno njen rast za šest posto državnu kasu trebao bi stajati najmanje 1,8 do dvije milijarde kuna godišnje. No, realizacija kompletnog Sporazuma daleko je skuplja jer se njime predviđa i usklađivanje plaća u javnom sektoru s gospodarstvom što bi državu, prema procjenama, moglo stajati još najmanje dvije milijarde kuna godišnje. Ukupno bi tako realizacija Sporazuma zahtijevala da se proračunom osigura dodatnih najmanje četiri milijarde kuna godišnje.

Najskuplja tema

Sindikati mudro čekaju što će se dogoditi. O tako važnom dokumentu lani su odbili razgovarati s tada tehničkom vladom SDP-a. U novoj, formiranoj nakon mučnih pregovora sugovornike nisu našli, a hoće li u budućoj, tek predstoji vidjeti. Nisu se pritom sindikati previše brinuli, jer sporazum je utuživ, a u tu se avanturu mogu upustiti unutar idućih pet godina jer će nakon toga uslijediti zastara.

Sporazum o osnovici najskuplja je tema o kojoj bi buduća vlada sa sindikatima trebala sjesti i postići dogovor. Tim više jer su sindikati izražavali spremnost na mogući kompromis zbog stanja državnih financija. Prije donošenja proračuna valjalo bi i otvoriti razgovore o kolektivnim ugovorima u javnim službama, od Temeljnog kolektivnog ugovora preko nekolicine granskih koji ističu početkom prosinca. Svi bi ti razgovori, prema odredbama kolektivnih ugovora trebali krenuti tijekom rujna. No, to je teško očekivati. S državnim službama je Vlada u ostavci, praktično pet minuta prije njegova isteka kolektivnog ugovora, potpisala aneks kojim se taj ugovor produžuje na godinu dana i kojim se reguliraju dodaci na vjernost službi za koje sredstva ni u ovogodišnjem proračunu nisu osigurana. Kao što nisu bila osigurana za regres koji je u konačnici isplaćen, a nisu osigurana niti za božićnicu u javnim službama koju će buduća vlada trebati isplatiti u prosincu ove godine.

Budući ministar ili ministrica rada imat će i dodatni zadatak. Sa socijalnim partnerima – udrugom poslodavaca i sindikalnim centralama – trebat će održati žurne konzultacije oko minimalne plaće. Naime, i njen bi se iznos za iduću godinu trebao znati negdje uz donošenje proračuna. Prema postojećem zakonu, ona ne može iznosti manje nego u ovoj godini.

Izvor: novilist.hr


Regresi državnim i javnim službenicima i namještenicima će se isplatiti

Regresi državnim i javnim službenicima i namještenicima će se isplatiti, a osobama koje imaju ovrhu na plaći, regresi se mogu isplatiti u gotovini

Kao što je bilo najavljeno, Vlada Republike Hrvatske kreće s isplatom regresa državnim i javnim službenicima i namještenicima. U razgovoru sa sindikalnim predstavnicima pokazalo se da velik broj državnih i javnih službenika te državnih i javnih namještenika ima ovrhu na plaći pa, sukladno svim pozitivnim zakonskim propisima, imaju mogućnost da se što prije jave poslodavcima i dogovore način isplate regresa.

Vlada Republike Hrvatske sa Sindikatom državnih službenika i namještenika Republike Hrvatske,  Sindikatom policije Hrvatske i Nezavisnim sindikatom djelatnika MUP-a dogovorila je za danas 28. srpnja 2016., potpisivanje dodatka Kolektivnog ugovora kojim se tekst postojećeg produžuje za godinu dana, budući da isti istječe 1. kolovoza, odnosno, ugovor će vrijediti do potpisivanja novog.

Vlada će nastaviti pregovore sa sindikatima te smatra, a s tom je namjerom i postignut dogovor oko isplate prava iz Kolektivnog ugovora, da ona ne smiju biti predmet politiziranja.

Izvor: Vlada.gov.hr


Regres i povrat poreza na zaštićene račune

Udruga Blokirani u ponedjeljak je u pismu pozvala Vladu da regres, kao i povrat poreza, koji će biti isplaćeni zaposlenima u državnim i javnim službama, svim blokiranim građanima isplati na zaštićeni račun. Udruga Blokirani zastupa interese 330 tisuća blokiranih građana, a u pismu upozorava da isplaćeni regres neće doći u ruke onih kojim je namijenjen, jer regres i povrat poreza, prema Ovršnom zakonu, nisu definirani kao primanja i naknade koji su izuzeti od ovrhe. Novac za regres stoga će kod blokiranih građana biti uplaćen na njihove blokirane, a ne zaštićene račune. Odnosno, kako navodi predsjednica Blokiranih Miriam Kervatin, samo će se “provući kroz račune blokiranih i dodatno pridonijeti ionako iznimnom bogaćenju uskog segmenta pojedinaca koji bezobzirno sudjeluju u provedbi ovršnih postupaka.”

Blokirani stoga pozivaju premijera Tihomira Oreškovića da uredbom omogući uplatu regresa i povrata poreza na zaštićeni račun “te na taj način pomogne osiromašenim i blokiranim građanima, a ne bankarima, teleoperaterima, javnim bilježnicima i odvjetničkim uredima.

Izvor: Glas Slavonije