Next
  • Kolektivni ugovor
  • 1
  • d44f78026473746a0e155f8372672d18
  • wustenrot_main
Previous

Sindikati podsjećaju na stari sporazum

Sindikati podsjećaju na stari sporazum: Vlada mora osigurati 4 milijarde za povećanje osnovice plaća

Želi li sa sindikatima potpisnicima Sporazuma dogovor, buduća vlada bi trebala vrlo brzo otvoriti razgovore o tom obvezujućem dokumentu starom sedam godina.

Šest mjeseci vladavine bivše vlade sindikati su čekali otvaranje stvarnih razgovora i pregovora o realizaciji sedam godina starog sporazuma koji bi mogao zatresti državne financije. Sugovornika za razgovore o, ponajprije, vraćanju oduzetih šest posto osnovice za izračun plaća u javnim službama, sindikati u bivšoj vladi i prije no što se raspala nisu imali. Nekoliko je sastanaka održano, stjecao se dojam da Banski dvori zapravo žele da se dokument, koji je stigao na naplatu koncem prošle godine, zaboravi. Koncem svibnja Božo Petrov, potpredsjednik propale Vlade zadužen za komunikaciju sa sindikatima najavio je da će ih u roku od dva tjedna pozvati na razgovor, no to se nikada nije ostvarilo. Sporazum težak nekoliko milijardi kuna tako će biti ozbiljan test za novu vladu.

Prijete sudski sporovi

Želi li sa sindikatima potpisnicima Sporazuma dogovor, buduća vlada bi trebala vrlo brzo nakon formiranja i prije no što krene u izradu proračuna za iduću godinu otvoriti razgovore o tom dokumentu. Svakoj bi vlasti, naime, bilo mudrije nastojati sa sindikatima postići dogovor jer bi u protivnom sudski sporovi državu mogli daleko više koštati.

Koncem prošle godine, nakon što je gospodarstvo dva uzastopna kvartala raslo dva posto, ispunjeni su uvjeti za realizaciju Sporazuma kojeg je sa sindikatima potpisala vlada Ive Sanadera. Naime, te 2009. godine Vlada je priznala da kriza nije mimoišla ni Hrvatsku te je zaposlenima u državnim i javnim službama oduzela šest posto osnovice za izračun plaća. Javne službe krenule su u industrijske akcije te je u konačnici sa njima potpisan Sporazum o uvjetima povrata osnovice na 5.415,37 kuna koliko je iznosila prije nego što im je u proljeće 2009. srezana. Samo povrat osnovice, odnosno njen rast za šest posto državnu kasu trebao bi stajati najmanje 1,8 do dvije milijarde kuna godišnje. No, realizacija kompletnog Sporazuma daleko je skuplja jer se njime predviđa i usklađivanje plaća u javnom sektoru s gospodarstvom što bi državu, prema procjenama, moglo stajati još najmanje dvije milijarde kuna godišnje. Ukupno bi tako realizacija Sporazuma zahtijevala da se proračunom osigura dodatnih najmanje četiri milijarde kuna godišnje.

Najskuplja tema

Sindikati mudro čekaju što će se dogoditi. O tako važnom dokumentu lani su odbili razgovarati s tada tehničkom vladom SDP-a. U novoj, formiranoj nakon mučnih pregovora sugovornike nisu našli, a hoće li u budućoj, tek predstoji vidjeti. Nisu se pritom sindikati previše brinuli, jer sporazum je utuživ, a u tu se avanturu mogu upustiti unutar idućih pet godina jer će nakon toga uslijediti zastara.

Sporazum o osnovici najskuplja je tema o kojoj bi buduća vlada sa sindikatima trebala sjesti i postići dogovor. Tim više jer su sindikati izražavali spremnost na mogući kompromis zbog stanja državnih financija. Prije donošenja proračuna valjalo bi i otvoriti razgovore o kolektivnim ugovorima u javnim službama, od Temeljnog kolektivnog ugovora preko nekolicine granskih koji ističu početkom prosinca. Svi bi ti razgovori, prema odredbama kolektivnih ugovora trebali krenuti tijekom rujna. No, to je teško očekivati. S državnim službama je Vlada u ostavci, praktično pet minuta prije njegova isteka kolektivnog ugovora, potpisala aneks kojim se taj ugovor produžuje na godinu dana i kojim se reguliraju dodaci na vjernost službi za koje sredstva ni u ovogodišnjem proračunu nisu osigurana. Kao što nisu bila osigurana za regres koji je u konačnici isplaćen, a nisu osigurana niti za božićnicu u javnim službama koju će buduća vlada trebati isplatiti u prosincu ove godine.

Budući ministar ili ministrica rada imat će i dodatni zadatak. Sa socijalnim partnerima – udrugom poslodavaca i sindikalnim centralama – trebat će održati žurne konzultacije oko minimalne plaće. Naime, i njen bi se iznos za iduću godinu trebao znati negdje uz donošenje proračuna. Prema postojećem zakonu, ona ne može iznosti manje nego u ovoj godini.

Izvor: novilist.hr


Regresi državnim i javnim službenicima i namještenicima će se isplatiti

Regresi državnim i javnim službenicima i namještenicima će se isplatiti, a osobama koje imaju ovrhu na plaći, regresi se mogu isplatiti u gotovini

Kao što je bilo najavljeno, Vlada Republike Hrvatske kreće s isplatom regresa državnim i javnim službenicima i namještenicima. U razgovoru sa sindikalnim predstavnicima pokazalo se da velik broj državnih i javnih službenika te državnih i javnih namještenika ima ovrhu na plaći pa, sukladno svim pozitivnim zakonskim propisima, imaju mogućnost da se što prije jave poslodavcima i dogovore način isplate regresa.

Vlada Republike Hrvatske sa Sindikatom državnih službenika i namještenika Republike Hrvatske,  Sindikatom policije Hrvatske i Nezavisnim sindikatom djelatnika MUP-a dogovorila je za danas 28. srpnja 2016., potpisivanje dodatka Kolektivnog ugovora kojim se tekst postojećeg produžuje za godinu dana, budući da isti istječe 1. kolovoza, odnosno, ugovor će vrijediti do potpisivanja novog.

Vlada će nastaviti pregovore sa sindikatima te smatra, a s tom je namjerom i postignut dogovor oko isplate prava iz Kolektivnog ugovora, da ona ne smiju biti predmet politiziranja.

Izvor: Vlada.gov.hr


Regres i povrat poreza na zaštićene račune

Udruga Blokirani u ponedjeljak je u pismu pozvala Vladu da regres, kao i povrat poreza, koji će biti isplaćeni zaposlenima u državnim i javnim službama, svim blokiranim građanima isplati na zaštićeni račun. Udruga Blokirani zastupa interese 330 tisuća blokiranih građana, a u pismu upozorava da isplaćeni regres neće doći u ruke onih kojim je namijenjen, jer regres i povrat poreza, prema Ovršnom zakonu, nisu definirani kao primanja i naknade koji su izuzeti od ovrhe. Novac za regres stoga će kod blokiranih građana biti uplaćen na njihove blokirane, a ne zaštićene račune. Odnosno, kako navodi predsjednica Blokiranih Miriam Kervatin, samo će se “provući kroz račune blokiranih i dodatno pridonijeti ionako iznimnom bogaćenju uskog segmenta pojedinaca koji bezobzirno sudjeluju u provedbi ovršnih postupaka.”

Blokirani stoga pozivaju premijera Tihomira Oreškovića da uredbom omogući uplatu regresa i povrata poreza na zaštićeni račun “te na taj način pomogne osiromašenim i blokiranim građanima, a ne bankarima, teleoperaterima, javnim bilježnicima i odvjetničkim uredima.

Izvor: Glas Slavonije


Isplata regresa državu će koštati 300 milijuna kuna

OKO 240.000 zaposlenika u javnim i državnim službama ove će godine dobiti regres, što će državu stajati oko 300 milijuna kuna. Razgovarali smo s nekoliko velikih sindikata koji su jednoglasno poručili da je to pametan potez tehničke Vlade jer bi u suprotnom država izgubila daleko više od ovih 300 milijuna kuna.

“Urudžbirali smo zahtjev školama”

“Mi smo školama već urudžbirali zahtjev za isplatom regresa. Kako Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama više nije na snazi, primjenjuje se članak 60 Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za službenike i namještenike u javnim službama koji jamči isplatu regresa. Uz to, dodatak 2 TKU nije važeći jer u članku 22 stavak 4 TKU jasno piše da će se dopune TKU smatrati dogovorene, važeće i u primjeni, ako takvu izmjenu prihvate i potpišu svi potpisnici TKU.  Kako dodatak 2 nisu potpisali svi već samo dvoje sindikata, jasno i nedvosmisleno proizlazi da dodatak 2 TKU nije važeći te da radnicima pripada pravo na isplatu regresa”, objasnila je Sanja Šprem. Kazala je kako će zaposlenici u školama nakon tri godine dobiti regres koji bi se trebao isplatiti ubrzo nakon plaće za lipanj, dakle najkasnije do sredine srpnja.

Svakom zaposleniku u državnim i javnim službama po 1250 kuna

“Svaki zaposlenik škole mora dobiti 1250 kuna regresa. Razgovora po tom pitanju s Vladom nema. Mi smo bili jasni da se to pravo mora vratiti. Ako pak Vlada ne ispuni prava zaposlenika u sustavu, ići će se na utuživanje, tu nema dileme”, zaključila je Šprem. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, Branimir Mihalinec u razgovoru za Index rekao je da očekuje da Vlada ispuni današnje obećanje i da krene u isplatu regresa kojeg čeka preko 20.000 zaposlenika u srednjim školama.  ”Isplatama regresa Vlada je uštedjela sredstva koja bi dali odvjetnicima. Svaka druga odluka od ove za isplatom, bila bi loša. Mi bi pokrenuli kaznenu prijavu protiv premijera jer je isključivo on odgovoran za nanošenje štete proračunu budući da bi troškovi sudskih sporova i zatezne kamate debelo nadmašile iznos koji je potreban za isplatu regresa”, rekao je Mihalinec.

“Nekima je plaća pala za 19 posto”

Za isplatu u javnim službama potrebno je, kaže oko 220 milijuna kuna. Osim sindikata javnih službi, razgovarali smo i sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika i namještenika. Njihov predsjednik Boris Pleša, Indexu je kazao da očekuju poziv ove tehničke Vlade. ”Petrov kaže da će nam regres biti isplaćen, no očekujem da će nas pozvati na sastanak jer moramo razgovarati i o kolektivnom ugovoru. Zasad očekujemo da se isplati regres za ukupno 240.000 ljudi u državnim i javnim službama. U protivnom će neisplata značiti drastično povećanje troškova državi. Ako krenu sudski sporovi, država bi gubila.  Mi od 2009. padamo s plaćama. Tad nam je smanjena za 6 posto. Zatim je 2013. Vlada srezala koeficijente svima još 3 posto pa je to ukupno smanjenje od 9 posto.

Zatim su suspendirali odredbe kolektivnog ugovora za one s 20 i više godina staža, ukidanjem dodataka od 4, 8 i 10 posto. Znači nekima su smanjili plaće i do 19 posto”, rekao je Pleša, zaključujući kako su došli do situacije da su “ljudi već prenategnuti”.

Izvor: Index.hr


Tehnička Vlada obećala isplatu regresa

Tehnički potpredsjednik Vlade Božo Petrov obznanio je danas kako će zaposlenicima državnih i javnih službi biti isplaćen regres.

Nakon njega to je potvrdio i ministar financija Zdravko Marić koji je napomenuo kako u ovogodišnjem proračunu nisu predviđena sredstva za regres, no u slučaju potrebe preraspodijelit će se sredstva unutar pojedinih ministarstava kako bi novac bi se dobila potrebna svota.

1. Koliko će to koštati?

Isplata regresa odnosi se na oko 180 tisuća javnih službenika, zaposlenika u školstvu, zdravstvu, kulturi i socijali. Oni prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za javne službe imaju pravo na regres iznosu od 1250 kuna. Ukupna svota potrebna za isplatu regresa je 225 milijuna kuna.

2. Zašto se uopće isplaćuje regres?

Pravo na isplatu regresa stoji u Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.

Isplaćuje se jednokratno i do kraja lipnja tekuće godine. Sindikat lokalnih i državnih službenika i namještenika zatražio je od Vlade polovicom lipnja očitovanje po tom pitanju, a danas im je stigao i odgovor koji ih je i razveselio.

3. Kako to da prošla Vlada nije isplaćivala regres?

Vlada Zorana Milanovića, isplatu regresa, kao i božićnica, prošlih je godina izbjegla donošenjem Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama.

Na to je reagirao i Ustavni sud koji je donio odluku da Vlada može intervenirati u imovinska prava, no isto tako je donio odluku i da se tako doneseni zakon ne može produljiti bez savjetovanja sa strankama Kolektivnog ugovora, kako bi se postiglo rješenje koje će prihvatiti obje strane.

4. Zašto je ova Vlada obvezna isplatiti regres?

Vlada premijera Tihomira Oreškovića, na čelo pregovora sa sindikatima imenovala je potpredsjednika Vlade Božu Petrova koji o regresu očito nije ništa ispregovarao. Stoga Vlada nije donijela nikakav propis kojim bi se pravo za isplatu regresa i dalje nastavilo uskraćivati službenicima.

Obzirom na to, a poštujući obveze koje proizlaze iz Temeljnog kolektivnog ugovora koji je na snazi do prosinca ove godine, Vlada je obvezna isplatiti regrese, što je Petrov danas i najavio.

Izvor: Telegram.hr


Petrov o regresima

Vlada zna obveze, ne bojte se za prava

Vlada zna svoje obveze. Ova Vlada sigurno neće ostaviti bilo kakva dugovanja vezano za one obaveze koje moramo isplaćivati tijekom godine – rekao je Petrov…

Nakon sjednice Vlade u Banskim dvorima novinarima se obratio i potpredsjednik tehničke Vlade Božo Petrov vezano za regrese koji se ne isplaćuju, a za koje u državnom proračunu nema novca. Počeli su pregovarati sa sindikatima, no nisu ispregovarali odgodu isplate ni donijeli zakon po kojem bi se novac za regres uskratio. Istaknuo je kako se zaposleni u državnim i javnim službama ne trebaju bojati za svoja prava.

Vlada zna svoje obveze. Ova Vlada sigurno neće ostaviti bilo kakva dugovanja vezano za one obaveze koje moramo isplaćivati tijekom godine. Znam da se postavlja pitanje zbog čega nisu one bile planirane u proračunu. Nisu planirane iz razloga što su se trebali nastaviti pregovori sa sindikatima koji su trebali uključiti i regrese i božićnice i kolektivne ugovore koji dolaze pri kraju godine. Mi ćemo nastaviti svoje razgovore u užem timu s predstavnicima sindikata. Jedna od tema su regresi, druga sve ovo nabrojano. Mislim da se ljudi koji su zaposleni u državnim i javnim službama bojati za svoja prava. Vlada Republike Hrvatske će svoj dio ispoštovati – rekao je Petrov.

Izvor: 24sata


Tužbe za regres

U državnom proračunu nema novca za regres zaposlenih, ali nisu niti sa sindikatima ispregovarali odgodu isplate, niti su donijeli zakon po kojim bi se novac za regres uskratio.

Porezni obveznici će skupo platiti nehaj i zaboravnost ove Vlade koja se raspala prije nego je obavila bilo kakav značajniji posao. U državnom proračunu nema novca za regres zaposlenih, ali nisu niti sa sindikatima ispregovarali odgodu isplate, niti su donijeli zakon po kojim bi se novac za regres uskratio.

Sada će dobiti masovne tužbe, a državnom proračunu prijeti gubitak od 225 do 500 milijuna kuna. Školski sindikat Preporod počeo je skupljati punomoći učitelja za tužbu zbog neisplate regresa za ovu godinu. Vilim Ribić iz Matice sindikata koji okuplja sindikate znanstvenih djelatnika nam je također povrdio da kreću u sudsku bitku. Ukupno pravo na regres ima oko 180.000 zaposlenih u javnoj službi - zdravstvu, školama, fakultetima, znanstvenim ustanovama….

Po 1250 kuna im je trebalo biti isplaćeno do kraja lipnja ove godine, a kako to nije učinjeno, kreću tužbe. Ukupno je samo osnovni iznos za javne službenike oko 225 milijuna kuna. Željko Stipić, čelnik sindikata Preporod, kaže da očekuje da će kasnije tužbe dići i državni službenici. Po Stipićevoj procjeni, zajedno s regresom za državne i javne službenike i sudskim troškovima, država će plaiti oko pola milijarde kuna. Šest mjeseci upozoravaomo Vladu što će se dogoditi, ali bez rezultata. Nisu niti pokušali pregovarati. Sada idemo u tužbe koje će nažalost zbog neodgovornih političara opet platiti porezni obveznici. S troškovima suda, iznos koji će država na kraju platiti će biti i dvostruko veći od samog regresa i mogao bi doseći 500 milijuna kuna– kaže čelnik Preporoda Željko Stipić.

Prošla Vlada je neisplatu regresa i božićnice javnim službama u 2014. i 2015. godini rješavala posebnim zakonom o uskrati isplate svake godine. Lanjski zakon je istekao. U prvih šest mjeseci ove godine je trebalo ili donijeti novi zakon ili ispregovarati odgodu. Međutim, pregovori sa sindikatima koje je vodio Božo Petrov su završili fijaskom. Održano je tek par neuspjelih sastanaka, a tema regresa nije nit otvorena. Petrov nam se nije javio za komentar kada smo mu poslali poruku radi koje teme ga zovemo.

Vilim Ribić iz Matice sindikata uz potvrdu tužbi svojih članova kaže da je vrh vlade bio neodgovoran i sada će dobiti tužbe.

- Svi su sve znali, ali su se vodili devizom: kako ćemo, lako ćemo – kaže Ribić.


Ministar Buljević održao sastanak s predstavnicima Sindikata

Ministar obrane Josip Buljević održao je u ponedjeljak, 14. ožujka 2016., sastanak s predstavnicima Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama, te Nezavisnog sindikata javne, državne i lokalne uprave Republike Hrvatske.

Predstavnici sindikata izvijestili su ministra o dosadašnjoj suradnji, ali i budućim aktivnostima koje, prema zajedničkoj ocjeni, zahtjevaju nastavak dijaloga i suradnje. Na sastanku su predstavnici sindikata istaknuli i neke specifične teme za koje smatraju kako bi ih Ministarstvo obrane trebalo razmotriti.

Ministar Buljević je rekao kako je uvjeren u dobru suradnju Ministarstva i sinidikata, te istaknuo kako se odluke vezane uz zaposlenike Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH neće donositi bez razgovora s predstavnicima sindikata. Također se složio kako je potrebno nastaviti, te ukoliko je moguće, i unaprijediti komunikaciju te koordinaciju posebno na operativnoj razini, koja će uključivati redovite sastanke predstavnika Ministarstva obrane i čelnika sindikata.

Sastanku su uz ministra Buljevića nazočili i pomoćnik ministra za ljudske resurse Zoran Piličić te glavni tajnik Ministarstva Petar Barać, a sa strane sindikata sudjelovali su Boris Pleša i Siniša Kuhar kao predstavnici Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Radomir Delić i Tomislav Petrović ispred Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama te Klement Bakota iz Nezavisnog sindikata javne, državne i lokalne uprave Republike Hrvatske.

Izvor: MORH


Sastanak pregovaračkih odbora Vlade RH i sindikata državnih službi

Dana 9. ožujka 2016.g održan je sastanak između pregovaračkih odbora Vlade RH i sindikata državnih službi potpisnika Sporazuma o osnovici za obračun plaće za držane službenike i namještenike na temu osnovice za plaće u državnim službama. Navedeni sastanak bio je informativnog karaktera, a predstavljene su smjernice nacrta državnog proračuna, koji je danas na Vladi RH te će biti upućen u daljnju proceduru. Sindikati državnih službi ukazali su na problematiku potplaćenosti zaposlenika državne uprave koji imaju najniže plaće među korisnicima državnog proračuna.

Predstavnici Vlade istaknuli su da je, kao dokaz toga da su svjesni navedene činjenice, uvažena primjedba s preliminarnog sastanka pregovaračkih odbora Vlade RH i sindikata državnih službi od 24. veljače 2016. godine, na kojem smo ukazali da je koeficijent državnog službenika najniži među državnim službenicima istog ranga.

Navedeno i dalje smatramo nedovoljnim, no može predstavljati prvi korak u našem temeljnom zahtjevu kojeg smo ponovno istaknuli na ovom sastanku, a taj je da se plaće i prava državnih službenika i namještenika izjednače s plaćama u javnim službama obzirom da za njima značajno zaostaju.

Ujedno je dogovoreno da će se naredni sastanak održati 21. ožujka 2016. te vjerujemo da ćemo tada uspjeti saznati da li su se ostvarile pretpostavke za primjenu Dodatka Sporazumu (o osnovici za obračun plaće za držane službenike i namještenike od 21. studenog 2006. godine) od 23. ožujka 2009. godine.


Prenosimo

General zbora Drago Lovrić je na toj dužnosti proveo pet godina koje su obilježene nizom afera u sustavu OS RH, a koje njega nisu ni okrznule. Iako je sada već spreman za nove izazove, ni spomena nije bilo o katastrofalnom stanju u ratnom zrakoplovstvu, a definitivno je umješan i u famozni remont borbenih aviona u Ukrajini, zajedno s ministrom obrane.

Kada je nedavno načelnik Glavnog stožera OS RH, general zbora Drago Lovrić dao intervju jednom dnevnom listu, svojom izjavom kako je spreman na nove izazove, dao je naslutiti da nakon isteka mandata početkom ožujka ne namjerava u mirovinu. Na stranu sada opaska kako autor tog intervjua spada u plejadu najizvrsnijih komitetskih novinara iz vremena kada su uspješne novinarske karijere počinjale u glasilu CK SKH, creme de la creme iz partijske škole “društveno-političkoga pregaoca”.

Ne čudi stoga što je cijeli intervju s generalom Lovrićem napisan u maniri najboljih uradaka takve škole u stilu – “…jel’da kako ste vi druže generale našu armiju doveli u red…”, a intervjuirani nastavlja nizati primjere dobrih odluka u prilog tom pitanju. Ni slovca o problemima u vojnom sustavu koji su evidentni i o kojima je čak i predsjednica govorila u predizbornoj kampanji. Ni spomena o nizu tragičnih smrti vojnih osoba, od pogibije ročnika pregaženog tenkom, samoubojstva kadetkinje, samoubojstva visokoga časnika zaduženoga za tajne šifre, do rastrojenog časnika koji iza sebe ostavlja nekoliko mrtvih… ni jedne jedine riječi. Takvom tipu intervjua pozavidjela bi i najbolja pera rigidnih sustava – eto, nadavno smo imali priliku jednog takvog gledati na državnoj TV.

Ostala je, međutim, visjeti u zraku, dok uskoro ne saznamo – treća karijera generala Lovrića. Nakon prve u Ini, druge u OS RH, u kojoj se popeo na najvišu stepenicu, pa očito više ne može, za očekivati je kako će treću karijeru imati tamo gdje su i inače završavali takvi kadrovi.

Samo pohvalni članci o Lovriću

No, potrebno je zbog njegove druge karijere dati novinarski obol drukčijeg tipa nego u spomenutom intervjuu danom u pero komitetskog novinara. Naime, general Lovrić je samo nekoliko mjeseci nakon postavljenja na dužnost načelnika GS OS RH u proljeće 2011. godine, u vrijeme vladavine Ive Josipovića i Jadranke Kosor, a nakon dužnosti predstavnika RH u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, počeo lobirati za dužnost vojnog izaslanika ili veleposlanika RH u SAD-u. No, to je čak i Jadranki Kosor diglo živac, pa je rezolutno rekla neka on izvoli odraditi do kraja mandat za koji se toliko namučio lobirajuci, osobito oko prijatelja Ive Josipovića.

…Nastavak članka