PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBI U ORUŽANIM SNAGAMA REPUBLIKE HRVATSKE

I. Ustavna osnova za donošenje Zakona

Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. alineja 1.; odredbi članka 16. stavak 2.i odredbi članka 44. Ustava Republike Hrvatske (NN 41/01.)

II. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom te posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

U zajedničkim odredbama glave III. Ustava Republike Hrvatske pod nazivom “Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda” ( članak 16.) propisano je da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, te da svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Prema odredbi članka 44. Ustava Republike Hrvatske svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.

1. Prema rješenjima iz Zakona o službi u oružanim snagama RH službenicima i namještenicima u Oružanim snagama nije dozvoljeno:

- kandidiranje u predstavnička tijela građana,

- obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost

- raditi kod druge pravne ili fizičke osobe,

- biti članom upravnog odbora, odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva

Sindikat vojnih službenika i namještenika stoji na stajalištu da navedena rješenja nisu održiva, jer isključuju službenike i namještenike u Oružanim snagama u ostvarenju ustavom proklamiranih i zajamčenih političkih sloboda i prava te gospodarskih prava svih građana RH.

2. Na području stegovne odgovornosti službenika i namještenika i u Oružanim snagama nadležni za postupanje su Vojnostegovni sudovi i tužiteljstva. Predlagatelj je mišljenja da se na stegovna odgovornost službenika i namještenika u Oružanim snagama trebaju primjenjivati odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima, osim u slučaju ratnoga stanja ili neposredne ratne opasnosti.

3. U Zakonu o službi u oružanim snagama RH omogućeno je (odredbom članka 205.a) omogućen je svim osobama osim službenicima i namještenicima u Oružanim snagama prijam u djelatnu vojnu službu, što je očiti propust (jer bi u protivnom bila diskriminacija) te se zahtijeva ispravak te sada nepravedne odredbe .

III. Ocjena potrebnih sredstava za provođenje zakona

Za provođenje ovog zakona ne treba osiguravati sredstva iz Državnog proračuna.

IV. Tekst prijedloga Zakona s obrazloženjem

U Zakonu o službi u Oružanim snagama ( NN 32/02, 58/02, 175/03 i 136/04)

- U članku 11. stavku 4. iza riječi “Djelatnim vojnim osobama” briše se zarez te riječi “službenicima i namještenicima”.

Obrazloženje:

Sada važećom odredbom članka 11. stavak 4. priječi se (nije dozvoljeno) službenicima i namještenicima u Oružanim snagama kandidiranje u predstavnička tijela građana, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Hrvatski sabor.

Navedenu zabranu smatramo neprimjerenom i nepotrebnom jer ne vidimo niti jedan ozbiljan razlog na temelju kojega bi službenici i namještenici u Oružanim snagama bili lišeni jednog od temeljnih prava građana proklamiranih i zajamčenih Ustavom RH.

- U članku 31. stavku 1. iza riječi “Djelatnoj vojnoj osobi” briše se zarez te riječi “službenicima i namještenicima”.

Obrazloženje:

Važećom odredbom priječi se (nije dopušteno) službeniku i namješteniku u Oružanim snagama obavljati samostalnu gospodarsku ili profesionalnu djelatnost, raditi kod druge pravne ili fizičke osobe, te biti članom upravnog, odnosno nadzornog odbora trgovačkog društva.

Navedena ograničenja smatramo neprimjerenima. Mišljenja smo da navedena pitanja treba uredito na način kako je to definirano u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima. (odredba članka 28. Zakona – NN br27/01)

- U članku 59 dodaje se stavak 4

“ službenici i namještenici , za povredu službene dužnosti odgovaraju pred službeničkim sudovima , sukladno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima”

Obrazloženje:

Državni službenici i namještenici u OSRH su jedini u kategoriji zaposlenih u državnoj upravi, koji odgovaraju pred vojnostegovnim sudovima. Smatramo kako je neprimjereno da oni odgovaraju za kršenje vojne stege, a nisu vojne osobe.Ovakav članak Zakona ostao je iz vremena kada su sadašnji državni službenici i namještenici imali status vojnih službenika i namještenika. Dakle sa tim prefiksom “vojni” odgovarali su za kršenje vojne stege. Zato je predloženo da državni službenici i namještenici u OSRH kao i ostali državni službenici i namještenici odgovaraju za povrede službene dužnosti. Sukladno tome isto obrazloženje vrijedi za sve naredne izmjene u dijelu stegovne odgovornosti.

- U članku 66 stavak 2 brišu se riječi “ službenicima i namještenicima “

stavak 5 riječi “ svim pripadnicima Oružanih snaga zamjenjuju se riječima “ djelatnim vojnim osobama “

- U članku 70. stavku 1. podstavku 3. iza riječi “vojnih osoba” briše se zarez te riječi “službenika i namještenika”.

Obrazloženje:

Važeća odredba propisuje da se i na službenike i namještenike u Oružanim snagama primjenjuju odredbe o stegovnom postupku.

Sindikat vojnih službenika i namještenika smatra da bi u postupku utvrđivanja odgovornosti za povrede radne obveze službenika i namještenika u Oružanim snagama umjesto odredbi o stegovnom postupku primjerenije bilo primjenjivati odredbe glave VI. Zakona o državnim službenicima i namještenicima pod nazivom “Odgovornosti za povrede službene dužnosti”

- U članku 72. stavku 1. iza riječi “vojnih osoba” briše se zarez te riječi “službenika i namještenika”.

- U članku 73. stavak 1 riječ “ pripadnika oružanih snaga “ zamjenjuje se riječima “ djelatnih vojnih osoba.

- U članku 76 stavak 1 alineja 1, brišu se riječi “ te službenicima i namještenicima”

Obrazloženje :

Isto kao za odredbe članaka 59,66 i 70.

U članku 97 u alineji 5 iza riječi “ ustanovi “ briše se točka , dodaje se zarez i riječ “ osim službenika i namještenika

Obrazloženje: U navedenom članku govori se o dežurstvu kao kategoriji, koja je po samom nazivu usko vezana za vojne osobe.

U članku 100 stavak 1, iza riječi “ općih propisa “ dodaje se “ i kolektivnih ugovora “

Obrazloženje: Dosadašnja praksa pokazala je da se u ovom dijelu opisanom u članku 100 ne primjenjuju odredbe Kolektivnog ugovora, koji je povoljniji za državne službenike i namještenike. Navedena odredba kako sada stoji dovodi do situacije da trenutno postoji Pravilnik o korištenju godišnjih odmora za pripadnike OSRH, u kojem stoji da djelatnika za vrijeme korištenja godišnjeg odmora pripada osnovna plaća, iako je u Kolektivnom ugovoru, za djelatnike koji rade u smjenama, propisano da je to prosjek plaće ostvarene u zadnja tri mjeseca, što je velika razlika u plaći.Zbog toga, a uvažavajući obavezu poslodavca da primjeni povoljniji propis za zaposlenika, predlažemo ovu izmjenu.

- U članku 101 stavak 1 alineja 3 “ na liječenju odnosno bolovanju – samo djelatna vojna osoba “, brišu se riječi “ samo djelatna vojna osba “

- U članku 107 stavak 1, alineja 2, brišu se riječi “ trajanju do jedne godine “. iza riječi “spreme“ stavlja se točka.

iza stavka 2, dodaje se stavak 3, koji glasi: “ raspored iz stavka 1, ovoga članka može trajati do 2 godine , odnosno do stjecanja uvjeta za mirovinu , ako se pravo na mirovinu može ostvariti u roku od najviše 5 godina.

Obrazloženje:

Isto pravo zagarantirano je člankom 105, djelatnim vojnim osobama , te u članku 106, gdje se definira raspored DVO na ustrojbeno mjesto nižeg čina , otvara mogućnost postavljenja na dvije godine.U tom dijelu službenici i namještenici bili su diskriminirani u odnosu na DVO.

U članku 120, iza riječi djelatna vojna osoba dodaje se zarez i riječi službenik i namještenik.

Obrazloženje: Ne vidimo razlog zbog čega se državni službenici i namještenici nebi mogli privremeno po odluci Ministra obrane uputiti u drugo tijelo državne vlasti ili pravnu osobu.

- U članku 122 stavak 1, iza riječi “ djelatnu vojnu osobu “, dodaje se zarez i dodaje riječ “ službenika “.

stavak 2 iza rječi “ djelatnu vojnu osobu “ stavlja se zarez i dodaje riječ

“ službenika i namještenika “.

Obrazloženje:

U spomenutom članku u stavcima 1 i 2 nisu spomenuti službenici i namještenici, pa se tako u naravi dešava da se oni i ne upućuju na usavršavanja I školovanja.

- U članku 123 iza riječi “ djelatna vojna osoba “ stavlja se zarez i dodaju riječi “ službenik i namještenik”

Obrazloženje:

Obzirom da je u članku 101, predložena izmjena, ovakva se promjena nameće. Praksa pokazuje da je upravo ovaj članak , uz članak 101, omogućavao dugotrajno bolovanje , bez prava zapošljavanja druge osobe. To je impliciralo veći obim poslova za djelatnike koji su radili , uz istu plaću.

U članku 169 stavak 4 , mijenja se i glasi:

« iznimno od odredbe st. 2 ovoga članka , osim plaće djelatne vojne osobe postavljene na ustrojbeno mjesto za koje je utvrđen ustrojbeni čin viši od osobnog čina koji ta osoba ima , čini umnožak koeficijenta osobnog čina ustrojbenog mjesta i osnovice za obračun plaće, uvećane za 0,5 % za svaku godinu navršenog radnog staža «.

Stavak 6 mjenja se i glasi:» službenicima i namještenicima , se zbog posebnih uvjeta rada , težine i naravi posla uvećava za 20 % «

Obrazloženje:

Dosadašnji način izračunavanja plaće za postavljenje na više ustrojbeno mjesto od osobnog čina uzimajući aritmetičku sredinu između osobnog čina i ustrojbenog čina izaziva samo zabunu. Smatramo da je došlo vrijeme da se shvati da svako radno mjesto ima svoj koeficijent, te da to ne treba primarno vezivati za čin. Koeficijent složenosti poslova određuje opis poslova koje osoba postavljena na tom radnom mjestu treba obavljati. Sukladno tome osoba koja je postavljena na radno mjesto veće složenosti poslova, ako uspješno obavlja te poslove, treba imati plaću sukladno koeficijentu za to radno mjesto, a stvar je personalnih poslova koja će osoba biti postavljena na to radno mjesto.

Minimalan dodatak za obavljanje poslova poradi posebnih uvjeta rada , naravi i odgovornosti u ostalim Ministarstvima iznosi 20 %. Nema razloga da državni službenik i namještenik u Oružanim snagama bude slabije plaćen od svojih kolega u drugim tjelima državne uprave , naprotiv trebao bi to biti i veći dodatak. Izmjena se predlaže i zbog toga što je ta odredba bila u prijašnjem Zakonu.

- U članku 205.a stavku 1. riječi “djelatni vojnik” zamjenjuje se riječju “osoba”.

Obrazloženje:

U Zakonu o službi u OSRH omogućeno je svim kategorijama koje to nisu da postanu djelatna vojna osoba osim službenicima i namještenicima sa srednjom stručnom spremom ( SSS ). Potrebno je ispravi diskkriminaciju za navedenu kategoriju državnih službenika i namještenika u OSRH .

U članku 205.b stavku 1. ... « pod uvjetom da nije stariji od 35 godina « zamjenjuje se i glasi «bez dobnog ograničenja «

Obrazloženje:

Navedenom odredbom propisuje se mogućnost prijama u djelatnu vojnu službu, na dužnost djelatnog časnika, uz ostale uvjete, osobe koja nije starija od 35 godina.(ista dobna granica kao i za dočasnike)

Napominjemo da se radi o osobama visoke stručne spreme (koje su se 4 godine dulje školovale). Činjenica je da ima takvih osoba koje su već dulje vrijeme u Oružanim snagama, te smatramo da bi s uspjehom mogli obavljati poslove djelatnog časnika Hrvatske vojske i s navršenih više od 35 godina života, uzimajući u obzir stečena vojna znanja.

U Zagrebu, 02. ožujak 2005. godine

.

Za Sindikat vojnih službenika i namještenika, Predsjednik

Radomir Delić, dipl. ing.