Na temelju
članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam
Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih
službenih osoba, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na
sjednici 22. listopada 1999.
Broj:
01/1-081-99-2/2
Zagreb, 26. studenoga 1999.
Na temelju odredbe članka 1. Ustavnog zakona
o privremenoj spriječenosti Predsjednika Republike Hrvatske za obavljanje
svojih dužnosti
PRIVREMENO ZAMJENJUJE
PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
PREDSJEDNIK HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
akademik Vlatko Pavletić, v. r.
Članak 1.
(1) Ovim se
Zakonom uređuju prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske
solidarnosti:
1)
djelatnih vojnih osoba na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: djelatne vojne osobe,
2)
ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu unutarnjih poslova i djelatnika s
posebnim dužnostima i ovlastima u Uredu za nacionalnu sigurnost (u daljnjem
tekstu: ovlaštene službene osobe unutarnjih poslova,
3)
ovlaštenih službenih osoba u Ministarstvu pravosuđa koje rade na poslovima
izvršavanja kaznenopravnih sankcija i mjera (u daljnjem tekstu: ovlaštene
službene osobe pravosuđa).
(2) Osobe
iz stavka 1. ovoga članka (u daljnjem tekstu: osiguranici) ostvaruju prava iz
mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kao osiguranici iz
članka 10. stavka 1. točke 1. toga Zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije
uređeno.
(3) Odredbe
ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine
primjenjuju se samo na osiguranika koji je stvarno proveo najmanje 10 godina u
svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu ovlaštene službene osobe
unutarnjih poslova ili pravosuđa.
(4) Odredbe
ovoga Zakona o određivanju starosne i prijevremene starosne mirovine primjenjuju
se i na osobu koja na dan stjecanja prava na mirovinu nije djelatna vojna
osoba, odnosno ovlaštena službena osoba unutarnjih poslova ili pravosuđa, ako
je u svojstvu djelatne vojne osobe, odnosno u svojstvu ovlaštene službene osobe
unutarnjih poslova ili pravosuđa stvarno provela najmanje 20 godina.
(5) Osoba
iz stavka 4. ovoga članka ne ostvaruje pravo na mirovinu prema odredbama ovoga
Zakona ako joj je služba prestala zbog počinjenog kaznenog djela, stegovnog
prijestupa, uz nečastan otpust ili radi samovoljnog napuštanja službe.
Članak 2.
(1)
Djelatnoj vojnoj osobi kao staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se staž
osiguranja proveden na određenim dužnostima, i to:
1) svakih
12 mjeseci računa se kao 15 mjeseci staža osiguranja:
a) stvarno
provedenih na dužnostima u postrojbama oružanih snaga Republike Hrvatske,
b) na
dužnostima zrakoplovnog mehaničara, aerofotografa, na drugim dužnostima letačke
službe, pripadnika tijela sanitetske službe ili treniranju letača ili
ispitivanju zaštitne opreme u zrakoplovima, ako su pri takvom ispitivanju
letjeli najmanje 90 sati godišnje,
c) na
poslovima vatrogasca,
d)
pripadnicima postrojbi bespilotnih letjelica koji rade na dužnostima u
operativnim dežurstvima;
2) svakih
12 mjeseci računa se kao 16 mjeseci staža osiguranja:
a)
članovima posebne pokusne posade za ispitivanje naoružanja u fazi usvajanja
proizvodnje i završnih pokusa i ispitivanja,
b)
tehničarima za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva,
c)
mehaničarima za streljivo i minsko-eksplozivna sredstva, ako su obavljali ove
poslove najmanje 80% stvarnoga radnog vremena u tijeku godine,
d) u
obavljanju poslova radiološke, biološke i kemijske zaštite u poligonskim
uvjetima, u obavljanju poslova nuklearno-kemijsko-biološkog nadzora,
kontrolno-zaštitne službe, otklanjanja posljedica djelovanja
nuklearno-kemijsko-bioloških oružja i obavljanja poslova sanacije posljedica
nuklearno-kemijsko-biološkog akcidenta,
e) stalnim
članovima borbenog sastava na brodovima oružanih snaga,
f)
pripadnicima vojne policije, obavještajnih služba i tijela sigurnosti oružanih
snaga.
3) svakih
12 mjeseci računa se kao 18 mjeseci staža osiguranja:
a) na
poslovima miniranja i razminiranja,
b) u
borbenom dijelu gardijske postrojbe,
c) u
borbenom dijelu antiteroritstičke postrojbe vojne policije,
d) na
podmornici u opremi,
e) na
dužnosti djelatnog letača (pilota), izviđača, radiste i zrakoplovnog strijelca,
f) na
dužnosti djelatnog padobranca, ako je ispunio program po godišnjoj zapovijedi
za obuku i odgoj,
g) na dužnostima
pomorskog diverzanta,
h) na
dužnostima ronitelja,
i) na
izvidničko-diverzantskim dužnostima,
j) na
dužnostima i rekompresijskoj komori, odnosno barokomori - osobama koje rade na
ispitivanju i treniranju osoba za odgovarajuće dužnosti u podvodnoj ili
letačkoj službi, ako na takvom ispitivanju i treniranju provedu najmanje 90
sati godišnje.
(2) Vojnim
službenicima i vojnim namještenicima koji su postavljeni na ustrojbena mjesta
iz stavka 1. točke 1b. do d. i točke 2. i 3. ovoga članka na kojima se staž
osiguranja računa s povećanim trajanjem, vrijeme provedeno u obavljanju tih
dužnosti računa se kao staž osiguranja s povećanim trajanjem, u skladu s
odredbama stavka 1. ovoga članka.
Članak 3.
(1)
Ovlaštenoj službenoj osobi unutarnjih poslova, odnosno ovlaštenoj službenoj
osobi pravosuđa računa se staž osiguranja s povećanim trajanjem tako da se
svakih 12 mjeseci stvarno provedenih na poslovima ovlaštene službene osobe
računa kao 16 mjeseci staža osiguranja.
(2)
Pripadniku postrojbe specijalne policije unutarnjih poslova računa se staž
osiguranja s povećanim trajanjem tako da se svakih 12 mjeseci stvarno
provedenih na službi u postrojbi specijalne policije računa kao 18 mjeseci
staža osiguranja.
(3) Odlukom
Vlade Republike Hrvatske, odnosno općim aktom Ureda za nacionalnu sigurnost
utvrđuju se poslovi iz stavka 1. ovoga članka na kojima rade ovlaštene službene
osobe unutarnjih poslova, odnosno ovlaštene službene osobe pravosuđa.
Članak 4.
Osiguraniku
iz članka 1. ovoga Zakona kojem se staž osiguranja računa s povećanim
trajanjem, propisana starosna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu
(članak 30., odnosno članak 178. i 179. Zakona o mirovinskom osiguranju)
snižava se, i to:
1) po jednu
godinu za svakih 5 godina provedenih na dužnostima, odnosno poslovima na kojima
se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 15 mjeseci,
2) po jednu
godinu za svake 4 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima
se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 16 mjeseci,
3) po jednu
godinu za svake 3 godine provedene na dužnostima, odnosno poslovima na kojima
se navršenih 12 mjeseci staža osiguranja računa kao 18 mjeseci.
Članak 5.
Na temelju
odluke Vrhovnog zapovjednika, djelatnoj vojnoj osobi koja ima osobite zasluge
za unapređenje oružanih snaga, odnosno ako postoji drugi osobito važan razlog,
vojna služba može prestati s pravom na starosnu mirovinu i prije ispunjenja
uvjeta za stjecanje prava utvrđenih ovim Zakonom i Zakonom o mirovinskom
osiguranju.
Članak 6.
Na temelju
rješenja nadležnog ministra, odnosno predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost
o prestanku službe zbog potreba službe osiguranik može ostvariti pravo na
starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrši mirovinski staž od
najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 godina mirovinskog staža na dužnostima,
odnosno na poslovima na kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem
prema odredbama ovoga Zakona.
Članak 7.
(1)
Vrijednosni bodovi osiguranika radi određivanja mirovine utvrđuju se prema najpovoljnijim
prosječnim vrijednosnim bodovima, koji se računaju na temelju vrijednosnih
bodova utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema člancima 75. do 77.
Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvarenih:
1) u 1999.
godini - za 1998. godinu,
2) u 2000.
godini - za 1998. i 1999. godinu,
3) u 2001.
godini - za 1998., 1999. i 2000. godinu,
4) u 2002.
godini - za 1998., 1999., 2000. i 2001. godinu,
5) u 2003.
godini - za 1998., 1999., 2000., 2001. i 2002. godinu,
6) u 2004.
godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002. i 2003. godinu,
7) u 2005.
godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003. i 2004. godinu,
8) u 2006.
godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. godinu,
9) u 2007.
godini - za 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006.
godinu,
10) od 1.
siječnja 2008. i nadalje - u bilo kojih za osiguranika najpovljnijih uzastopnih
10 kalendarskih godina 1. siječnja 1998.
(2)
Najpovoljniji prosječni vrijednosti bodovi računaju se tako da se zbroj
vrijednosnih bodova iz stavka 1. ovoga članka podijeli s razdobljem za koje su
obračunati.
(3) Osobni
bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim
prosječnim vrijednosnim bodovima iz stavka 2. ovoga članka i polaznim faktorom.
(4) Osobni
bodovi za određivanje mirovine osiguranika iz članka 5. ovoga Zakona utvrđuju
se na temelju mirovinskog staža od najmanje 40 godina.
Članak 8.
(1)
Osiguraniku se mirovina određuje na temelju osobnih bodova utvrđenih prema
članku 7. ovoga Zakona, povećanih za 45 posto.
(2) Svota
mirovine izračunava se tako da se osobni bodovi iz stavka 1. ovoga članka
pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan
ostvarivanja prava.
Članak 9.
(1) Pri
određivanju starosne ili prijevremene starosne mirovine, osiguraniku koji ima
manje od 40 godina mirovinskog staža, dodaje se staž osiguranja, s tim da
ukupni ostvareni i dodani staž može iznositi najviše 40 godina mirovinskog
staža, i to:
1) u 1999.
godini
- 5 godina staža osiguranja,
2) u 2000.
godini
-
4 godine staža osiguranja,
3) u 2001.
godini
-
3 godine staža osiguranja,
4) u 2002.
godini
- 2 godine staža osiguranja,
5) u 2003.
godini
- 1 godina staža osiguranja.
(2)
Osiguraniku-ženi dodaje se staž osiguranja iz stavka 1. ovoga članka nakon
dodavanja staža osiguranja iz članka 180. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Članak 10.
(1)
Osiguraniku koji je obezno osiguran i prema Zakonu o obveznim i dobrovoljnim
mirovinskim fondovima starosna i prijevremena starosna mirovina određuje se na
način da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen do dana
uspostavljanja obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane štednje određuje prema članku 7. i 8. ovoga Zakona, a dio
mirovine koji mu pripada za mirovinski staž navršen nakon toga dana određuje se
kao osnovna mirovina.
(2)
Osiguraniku koji do dana uspostavljanja obveznoga mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje nije bio osiguran u sustavu
obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, a na taj
dan je bio mlađi od 40 godina, starosna i prijevremena starosna mirovina određuje
se kao osnovna mirovina.
(3) Osnovna
mirovina određuje se kao zbroj dijelova mirovine određenih u visini:
1) 0,25%
prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini
na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku za svaku godinu mirovinskog
staža navršenog nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na
temelju individualne kapitalizirane štednje.
2) 25%
mirovine određene prema članku 7. i 8. ovoga Zakona za osobne bodove ostvarene
nakon početka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne
kapitalizirane štednje.
(4)
Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za
rad, osnovna mirovina iz članka 47. stavka 3. Zakona o obveznim i dobrovoljnim
mirovinskim fondovima, odnosno članovima obitelji koji imaju pravo na
obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika, osnovna mirovina iz članka 48.
stavka 3. toga Zakona određuje se prema stavku 3. ovoga članka.
Članak 11.
Ako
zdravstvena komisija nadležnog ministarstva proglasi osiguranika nesposobnim za
djelatnu vojnu službu, odnosno za poslove ovlaštene službene osobe, ovlašteni
vještak iz članka 113. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju utvrdit će kod
tog osiguranika postojanje profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema
tom Zakonu.
Članak 12.
Radi
primjene članka 86. Zakona o mirovinskom osiguranju, mirovine i druga
mirovinska primanja osiguranika ostvarena do dana stupanja na snagu ovoga
Zakona iskazat će se u osobnim bodovima tako da se svota starosne mirovine,
prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine i drugog primanja koje
pripada do dana stupanja na snagu ovoga Zakona podijeli s aktualnom vrijednošću
mirovine važeće na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a obiteljska mirovina
podijeli i s mirovinskim faktorom iz članka 80. stavka 1. točke 7. Zakona o
mirovinskom osiguranju.
Članak 13.
(1) Za staž
osiguranja koji se prema ovome Zakonu računa s povećanim trajanjem dodatni
doprinos plaća nadležno ministarstvo, odnosno Ured za nacionalnu sigurnost iz
sredstava državnog proračuna prema stopi utvrđenoj zakonom.
(2)
Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu za pokrivanje obveza
mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i određivanjem mirovine pod
povoljnijim uvjetima osiguranicima iz članka 1. ovoga Zakona.
(3)
Sredstva za obveze iz stavka 1. i 2. ovoga članka osiguravaju se i isplaćuju
Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje mjesečno, najkasnije 15. dana u
mjesecu za prethodni mjesec.
Članak 14.
(1) Vlada
Republike Hrvatske donijet će odluku, odnosno Ured za nacionalnu sigurnost opći
akt iz članka 3. stavka 3. ovoga Zakona do 31. prosinca 1999.
(2) Do
donošenja odluke, odnosno općeg akta iz stavka 1. ovoga članka staž osiguranja
s povećanim trajanjem računat će se osobama iz članka 1. stavka 1. točke 2. i
3. ovoga Zakona prema propisima koji se primjenjuju do dana stupanja na snagu
ovoga Zakona.
Članak 15.
Istražnom
sucu koji je navršio najmanje 30 godina mirovinskog staža, od čega najmanje 15
godina provedenih na poslovima istražnog suca s punim radnim vremenom u
razdoblju do 31. prosinca 2003., mirovina će se odrediti prema odredbama ovoga
Zakona, ako ostvaruje mirovinu do navedenog dana.
Članak 16.
Kod
utvrđivanja vrijednosnih bodova, prema članku 7. ovoga Zakona, radi određivanja
mirovine osiguraniku koji je uz plaću primao i gardijski dodatak, vrijednosni
bodovi za 1998. i 1999. godinu utvrđuju se na temelju plaće ostvarene u tim
godinama u koju je uračunat gardijski dodatak, bez obzira je li plaćen doprinos
za mirovinsko osiguranje na taj dodatak.
Članak 17.
Osobi kojoj
je prestao radni odnos u razdoblju od 31. prosinca 1998. do dana stupanja na
snagu ovoga Zakona prema odredbama članka 68. i 69. Zakona u unutarnjim
poslovima ("Narodne novine", br. 55/89., 18/90., 47/90., 19/91.,
29/91. - pročišćeni tekst, 73/91., 19/92., 33/92., 76/94. i 161/98.), odnosno
članka 70. Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za krivična djela, privredne
prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", br. 21/74., 39/74., 55/88.,
19/90., 66/93. i 29/94.), odredit će se mirovina prema odredbama ovoga Zakona.
Članak 18.
Na dan
stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti:
1) Zakon o
mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika ("Narodne
novine", br. 53/91., 73/91., 18/92., 71/92., 26/93. i 96/93.),
2) članak
95. stavak 1. podstavak 1., članak 96. stavak 1. točka 1. i stavka 2., članak
97., 98. i 167. Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske
("Narodne novine", br. 23/95., 33/95 i 105/99.),
3) članci
67. do 69. Zakona o unutarnjim poslovima ("Narodne novine", br.
55/89., 18/90., 47/90., 19/91., 29/91 - pročišćeni tekst 73/91., 19/92.,
33/92., 76/94. i 161/98.),
4) članci
69. 70. i 71. stavak 1. i 2. Zakona o izvršenju sankcija izrečenih za krivična
djela, privredne prijestupe i prekršaje ("Narodne novine", br.
21/74., 39/74., 55/88., 19/90., 66/93. i 29/94.).
Članak 19.
Ovaj Zakon
stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a
odredbe članka 7. do 9. i članka 17. ovoga Zakona primjenjivat će se od 1.
siječnja 1999.
Klasa:
140-01/99-01/05
Zagreb, 22. listopada 1999.
ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.